Demokratski preobražaj države treba nastaviti kroz jačanje vladavine prava, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i kroz obezbjeđivanje poštovanja osnovnih ljudskih prava i zaštite manjina, navodi se u „Ciljevima pomoći Crnoj Gori iz fondova EU do 2020. godine”. Kako je navedeno u tom dokumentu, koji je objavio kabinet evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana, formiranje agencije za antikorupciju i uspostavljanje specijalnog tužilaštva treba da budu prioritet.
To je, kako se navodi, neophodno s obzirom na važnost reformi koje poboljšavaju nezavisnost, odgovornost, profesionalizam i efikasnost sudstva, uz unapređivanje rada policije i drugih organa za sprovođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Po ocjenama iz tog dokumenta, kada je u pitanju borba protiv korupcije, Crna Gora treba da poboljša i ojača pravni i institucionalni okvir za sprečavanje i suzbijanje korupcije i unaprijedi kapacitet za efikasno sprovođenje i praćenje mjera predviđenih u relevantnim strateškim dokumentima i akcionim planovima.
–Reforme u oblasti prevencije korupcije treba da imaju za cilj uspostavljanje efikasnog sistema za sprečavanje sukoba interesa, kao i kontrolu kartona o imovini javnih funkcionera i finansiranja političkih stranaka. Prioritet za reforme u tom pogledu je osnivanje nove agencije za borbu protiv korupcije i kancelarije specijalnog tužioca za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala –navodi se u dokumentu u kojem je predočeno šta Evropska komisija očekuje od Crne Gore u procesu pridruživanja i na šta bi se mogla obratiti pažnja prilikom koncipiranja pomoći iz evropskih fondova do 2020.godine.
Jedan od ciljeva je i da Crna Gora efikasno sprovede pravila o slobodnom pristupu informacijama i da jača zaštitu insajdera. Kako je navedeno, Crna Gora treba da ojača mjere protiv korupcije na lokalnom nivou, a posebno u osjetljivim oblastima kao što su javne nabavke.
–Crna Gora treba da razvije evidenciju o značajnim rezultatima zasnovanim na efikasnim, efektivnim i nepristrasnim istragama tužilaštva i sudskim presudama u slučajevima korupcije na svim nivoima, uključujući i visoku korupciju – naglašeno je u dokumentu Evropske komisije.
Kako je sugerisano, jedna od mjera treba da bude i adekvatna saradnja istražnih i sudskih vlasti, a kapaciteti i stručnost treba da budu ojačani posebno po pitanju finansijskih istraga i u oblasti oduzimanja imovine stečene kriminalom i upravljanja njome.
Prema tom dokumentu, potrebno je da se država pozabavi nedostacima u zaštiti osnovnih ljudskih prava, posebno u pogledu ugroženosti manjina, ali i migranata i azilanata.
–Puna i blagovremena implementacija akcionih planova Vlade Crne Gore za poglavlja 23 (pravosuđe i osnovna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) biće od suštinskog značaja za postizanje značajnog napretka u ovoj oblasti. Jačanje demokratskih institucija i obezbjeđivanje inkluzivnog demokratskog procesa i dalje je važno za zemlju i njen uspješan pretpristupan postupak – podvučeno je u dokumentu o ciljevima Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).
Pored toga, kako se navodi u tom dokumentu, Crna Gora treba da nastavi sa reformom javne uprave i jačanjem povjerenja u javne institucije, štiteći slobodu medija i podržavajući razvoj civilnog društva.
IPA2, koja pokriva period do 2020.godine, predstavlja novi okvir za obezbjeđivanje pretpristupne pomoći za period 2014. do 2020. godine, u kojem je predviđeno da će se Crnoj Gori na godišnjem nivou dodjeljivati sredstva u visini od oko 38 miliona eura.
M.V.
Zabrinuti i zbog visoke stope
nezaposlenosti
Po ocjeni iz dokumenta o ciljevima evropske pomoći Crnoj Gori do 2020.godine, Crna Gora još nije funkcionalna tržišna ekonomija.
–Crna Gora treba da sprovede reforme za unapređivanje održive ekonomske konkurentnosti i za oporavak od globalne ekonomske i finansijske krize, koja je značajno uticala na Zapadni Balkan. Visoka stopa nezaposlenosti predstavlja ozbiljan izazov i zahtijeva poboljšanja u oblasti obrazovanja i razvoja ljudskih resursa u cilju smanjenja neusklađenosti između ponude i potražnje vještina na tržištu rada. Osim toga, razvoj privatnog sektora treba dodatno podržavati kroz poboljšanje poslovnog okruženja – sugerišu iz Evropske komisije.